Tajko moj,
GOJKO LUČIĆ
Nije rastanak taj koji boli...
Boli zagrljaj koji je poslednji...
Bole riječi koje se trudim da zapamtim zauvijek...
Bole uspomene...
Boli praznina koja nikad neće biti popunjena...
Boli živoz koji se ugasio, a mogao je još da traje...
Boli kraj!
Mišice moja, mnogo nedostaješ!
Tvoje najmlađe, tvoje drugo sunce, tvoja SANJA